Izbornik

Pretraži stranicu

Kostajnica

Linkovi

 

 

Hrvatska radiotelevizija i Grad Hrvatska Kostajnica otkrivaju

spomen-obilježje Gordanu Ledereru

 

Pod pokroviteljstvom Sabora Republike Hrvatske spomenik Gordanu Ledereru

na mjestu njegove pogibije, na brdu Čukur kod Hrvatske Kostajnice, podižu

Grad Hrvatska Kostajnica i Hrvatska radiotelevizija

 

Hrvatska Kostajnica/Zagreb, 8. kolovoza 2015. - Hrvatska radiotelevizija i Grad Hrvatska Kostajnica 10. kolovoza ove godine svečano će otkriti spomen-obilježje posvećeno Gordanu Ledereru, snimatelju HRT-a koji je smrtno stradao toga dana 1991. godine na brdu Čukur kod Hrvatske Kostajnice. Tako će Gordan Lederer, koji je poginuo prije 24 godine na radnome zadatku, prenoseći istinu o Domovinskom ratu, dobiti spomenik koji će biti trajna uspomena na njega i ostale zaposlenike HRT-a koji su stradali u ratu, ali i podsjetnik da prenošenje istine time nije stalo te da su zaposlenici HRT-a dali velik doprinos u Domovinskome ratu.


Kako bi se dostojno obilježilo mjesto pogibije kolege Lederera, HRT je 30. prosinca 2013. raspisao javni poziv za idejno kiparsko-arhitektonsko rješenje spomen-obilježja Gordanu Ledereru. 15. svibnja 2014. ocjenjivački sud u sastavu prof. Nikola Albaneže, prof. Milan Bešlić, arhitekt Nenad Fabijanić, prof. Vesna Kusin, prof. Biserka Rauter Plančić, prof. dr. Ive Šimat Banov te akademkinja Marija Ujević Galetović za spomen-obilježje Gordanu Ledereru izabrao je rad kipara Petra Barišića te arhitekata Kate Marunice i Nenada Ravnića pod nazivom Slomljeni pejzaž. Ocjenjivački sud odluku je donio navodeći među ostalim kako taj „kiparsko-arhitektonski prijedlog najcjelovitije sažima svu slojevitost spomen-obilježja u njegovim simboličkim konotacijama izraženim velikom likovnom čistoćom i jednostavnošću".


Spomenik će, zajedno s gradonačelnikom Hrvatske Kostajnice, otkriti glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman, koji je bio i osobno angažiran u svim fazama projekta izrade spomen-obilježja.


 „Hrvatska radiotelevizija ovime nadoknađuje ono što je trebalo i prije učiniti. Želimo se svakome od naših poginulih kolega odužiti odgovarajućim spomen-obilježjem, i to na mjestu na kojemu su izgubili život", pojasnio je Goran Radman.


Izrada spomenika zabilježena je i kamerom, na temelju čega će nastati dokumentarni film, čiji je autor voditelj projekta izrade spomenika Milan Bešlić. Film će, kao i katalog, biti gotov ove jeseni te omogućiti da se s tim projektom upozna i šira javnost. Prema njegovim riječima, spomenik prenosi poruku o profesionalnosti i moralu te ih sažima u jednu estetsku cjelinu. Radovi na spomeniku započeli su u proljeće, a dovršeni su koncem srpnja kako bi sve bilo spremno za svečano otkrivanje 10. kolovoza.

 

Slomljeni pejzaž prikazuje krug s lećom koja simbolizira kameru i jedan je od najljepših spomenika Domovinskoga rata, a njegov autor Petar Barišić kaže kako je inspiraciju dobio gledajući kadrove Banijskih ratnih praskozorja, koje je snimio Lederer. „On je pogođen snajperskim metkom, kamera je pala, staklo je propucano... I mi smo tako napravili sa spomenikom, veliku leću koja se nalazi unutar kruga propucali smo snajperskim metkom na isti način na koji je on, nažalost, ubijen. Željeli smo dobiti svjedočanstvo o tome što se dogodilo, a metak je napravio paukovu mrežu, koja se vidi na njegovim snimkama", rekao je Barišić. Prema zamisli autora spomenik je krug života, savršenstvo koje je nasilu propucano i prekinuto, kao što je i HRT-ov snimatelj tragično izgubio život.  Slomljeni pejzaž simbolizira pomak u slici razbijenoj udarom metka.


Posebnost spomenika je i u tome što će se njegovo zrcaljenje vidjeti i noću, a bit će vidljiv i iz samoga grada Hrvatske Kostajnice. Na arhitektonskoj izvedbi rješenja radili su Kata Marunica i Nenad Ravnić, koji su rekli kako je realizacija bila zahtjevan zadatak jer je spomenik trebalo uklopiti u ambijent brda Čukur iznad Kostajnice te osmisliti pristupnu stazu.


„Najveći izazov bili su nam kratki rokovi i nabava materijala, odnosno čeličnoga okvira i leće, tj. stakla za leću. Velika nam je čast bila sudjelovati u izgradnji spomenika i želja nam je da ga ne prihvate samo stručni krugovi, nego i ljudi koji tamo žive kao i oni koji će tamo dolaziti", rekla je Kata Marunica.


Gordan Lederer rođen je u Zagrebu 21. travnja 1958., a diplomirao je na Akademiji dramskih umjetnosti. Bio je vrstan znalac snimateljskoga zanata, a 1988. počeo je raditi na HTV-u. Osim po snimkama sa samoga početka Domovinskoga rata poznat je i po drugim snimkama, pa je tako svojom kamerom zabilježio i stradanja Kurda u sjevernome Iraku, a kao snimatelj se angažirao od samih početaka agresije na Hrvatsku. Snimao je događanja u Kruševu, Kninu, Lovincu, a novinarski zadatak na Baniji i u hrvatskome Pounju bio je, nažalost, njegov posljednji zadatak.


Njegove snimke Banijska ratna praskozorja, na kojima je u ranojutarnjoj izmaglici uhvatio lica hrvatskih vojnika, njihove poglede i kretnje pri izviđanju neprijateljskih položaja popraćene pjesmom Brothers in arms mnogima su ostale u trajnome sjećanju do danas kao jedna od najdojmljivijih uspomena na Domovinski rat.

 

Hrvatska radiotelevizija

RJ Komunikacije

Prisavlje 3

10 000 Zagreb

telefon: 01 634 3303

telefaks: 01 634 2961

e-adresa: hrt@hrt.hr

www.hrt.hr

ŽIVOTOPIS GORDANA LEDERERA

 

Gordan Lederer rođen je 21. travnja 1958. godine u Zagrebu. Na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu studij filmskoga i televizijskoga snimanja diplomirao je 1989. godine. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisao je 1986. studij arheologije, a u Interuniverzitetskomu centru u Dubrovniku 1989. godine poslijediplomski studij Kulturna povijest istočnojadranske obale. Surađivao je kao fotoreporter i fotograf u dnevnim novinama, a od 1986. i u profesionalnoj filmskoj i televizijskoj produkciji.  

U suradnji s Mojmirom Koničem 1986. suautorski režira i snima kratkometražni animirano-eksperimentalni film Maybridge i comp., koji je iste godine dobio ove nagrade: Prvomajsku nagrada Sveučilišta, nagradu Sedam sekretara SKOJA-a i nagradu ASIFA-e za najbolji debitantski film na 33. Festivalu jugoslavenskog dokumentarnog i kratkometražnog filma u Beogradu. Surađivao je na multimedijskim projektima Borisa Bakala (Stolpnik i 22 prizora smrti). Od 1986. do 1980. bio je asistent trik-snimatelja i snimatelj na dugometražnim animiranim filmovima Čudesna šuma i Čarobnjakov šešir, kojima je redatelj Mladen Blažeković.

Od 1988. godine član je Društva filmskih radnika. Godinu poslije, 1989., prihvaća stalni posao kamermana na Hrvatskoj televiziji, gdje je razvijao svoju kreativnu osobnost ne samo kao kamerman nego i snimatelj te scenarist i autor u brojnim i različitim projektima, među kojima izdvajamo dvogodišnju suradnju kamerom i perom (piše scenarij) s Draženom Šimićem.

Zapaženi su 1989. i 1990. godine i njegovi autorski prilozi s temama iz arheologije i povijesti te putopisi: Bunja, Uskršnji običaji u Velikoj Hrvatskoj (oba u 1989.), Najstarije Topusko, Vodeničarstvo u Zagrebu, a vrlo plodne 1990. godine radi i intrigantan miniserijal: Agramer Historische Videozeitung - Posljednja počivališta starih purgera.

1990. godine surađuje kao snimatelj na dokumentarnome filmu Tunguska katastrofa redatelja Željka Belića, a godinu poslije, 1991., snimatelj je na iransko-iračkome ratištu te autor i snimatelj dokumentarnih filmova Zimski dan u plavsko-gusinjskoj kotlini i Knin bez komentara.

Kao ratni snimatelj kamerom izvješćuje za Hrvatsku televiziju o stradanjima i događajima u Domovinskome ratu sa svih bojišta. Snimao je događanja u Kruševu, Kijevu, Kninu, Lovincu, Pakracu, Vinkovcima i brojnim drugim gradovima, a novinarski zadatak na Baniji i u hrvatskome Pounju bio je, nažalost, njegov posljednji zadatak. U kasno poslijepodne 10. kolovoza 1991. smrtno je pogođen snajperskim metkom na brdu Čukur kraj Hrvatske Kostajnice.

Gordan Lederer svojom kamerom pronosio je istinu o ratu u Republici Hrvatskoj i ostavio dragocjena svjedočanstva, među kojima se dokumentarnom autentičnošću i estetskom vrijednošću izdvajaju legendarna Banijska ratna praskozorja koja su mnogima ostala u trajnome sjećanju do danas kao jedna od najdojmljivijih uspomena na Domovinski rat.

 

Postano od Administrator na 08.08.2015
 
Copyright 2005-2009 c Hrvatska-Kostajnica.hr | Sva prava pridržana. | Izradio DeMoveo.com