Izbornik

Pretraži stranicu

Kostajnica

Linkovi

polozaj Hrvatske kostajnice

 

Hrvatska Kostajnica nalazi se u jugoistočnom dijelu središnje Hrvatske, u Sisačko-moslavačkoj županiji, na samoj granici s Bosnom. Dominantni element njenog pejzažnog okružja oduvijek je rijeka Una, uz čiju se lijevu obalu smjestila, te brda Djed i Balj, koji je sa sjevera i juga natkriljuju i štite. Kostajnica je prirodno prometno čvorište putova koji povezuju središnju Hrvatsku s Bosnom i Dalmacijom, odnosno područje Banovine i Pounja s Posavinom.

Tijekom duge povijesti ona primarno predstavlja posjed, zatim kaštel, pa naselje, te konačno grad na lijevoj obali Une, a ime joj se dovodi u vezu s riječi kostan, kostanj, odnosno pitomi kesten. Odlukom sabora RH Kostajnica 1991. god. mijenja ime u Hrvatska Kostajnica (naselje na desnoj, bosanskoj obali Une formirano je tek u 19....

 

U vijeme Napoleonova osvajanja Europe, Austrija je u ratovima poražena, 1805. godina izgubilaje Dalmaciju, a ukinuta je 1806. Dubrovačka republika. 1809. godine Austrija je Napoleonu morala dati dio Austrije, Sloveniju i Hrvatsku južno od Save. Sve te krajeve Napoleon je ujedinio u cjelinu pod nazivom Ilirske pokrajine Francuskog carstva, sa sjedištem u Ljubljani. Budući da je Francuska bila u pomorskoj blokadi od Engleske i Rusije, bila je bez razmjene roba s Istoka. Ilirske pokrajine bile su važne zbog trgovačkog puta preko Bosne za Carigrad, Tursku i Srednji Istok. Zato su Francuzi popravljali stare ceste i gradili nove. Najvažnija cesta bila je iz Ljubljane preko Novog mesta, Samobora, Velike Gorice, Lekenika, Petrinje do Kostajnice i preko Une dalje na Istok. Radi toga su kod ...

 

U prošlosti nazivi za Kostajnicu u ispravama su: 

- 1240. godina KOZTAINICHA

- 1258. godina KOZSTANICHA

- 1272. godina KAZTANICHA

- 1351. godina COZTANYCHA

- 1362. godina COSTGNANICE

Svi nazivi upućuju da je ime Kostajnice izvedeno iz riječi Kostanj (kesten). Brda su s obje strane Une obrasla kestenovim šumama. Pounje i kostajnički kraj imaju svoju bogatu prošlost. Nemamo arheoloških tragova iz kamenog doba, ali ima ostatke iz bakrenog i brončanog doba. Nađene su keramičke posude i kamene sjekire od prije 2500 do 2200 godina pr.k. Na ovom području živjela su ilirska plemena (Japodi), koje su Rimljani pokorili početkom I. st. pr.k. Rimljani su osnovali provinciju Ilirik, a kasnije provinciju Panoniju i Dalmaciju. Rimljani su koristili rudna bogatstva (željezo, olovo i srebro...

 
Copyright 2005-2009 c Hrvatska-Kostajnica.hr | Sva prava pridržana. | Izradio DeMoveo.com