Francuska uprava u Kostajnici od 1809. do 1813. godine
U vijeme Napoleonova osvajanja Europe, Austrija je u ratovima poražena, 1805. godina izgubilaje Dalmaciju, a ukinuta je 1806. Dubrovačka republika. 1809. godine Austrija je Napoleonu morala dati dio Austrije, Sloveniju i Hrvatsku južno od Save. Sve te krajeve Napoleon je ujedinio u cjelinu pod nazivom Ilirske pokrajine Francuskog carstva, sa sjedištem u Ljubljani. Budući da je Francuska bila u pomorskoj blokadi od Engleske i Rusije, bila je bez razmjene roba s Istoka. Ilirske pokrajine bile su važne zbog trgovačkog puta preko Bosne za Carigrad, Tursku i Srednji Istok. Zato su Francuzi popravljali stare ceste i gradili nove. Najvažnija cesta bila je iz Ljubljane preko Novog mesta, Samobora, Velike Gorice, Lekenika, Petrinje do Kostajnice i preko Une dalje na Istok. Radi toga su kod Kostajnice izgradili čvrsti most na Uni, da se trgovački promet nastavi prema Banja Luci, Sarajevu, Skoplju, Solunu (Grčka) za Carigrad.
Prijevoz iz Soluna preko Kostajnice do Trsta, trajao je 44 dana. Taj trgovački put prelazio je Unu u Kostajnici, grad postaje prometno središte i glavna carinarnica trgovačkog prometa za Francusku i prema Istoku. 1811. godine prema popisu carinarnice uvezeno je za Francusku najviše pamuka (23.000 bala), zatim devine dlake, kozje vune, kože, krzna, lana, voska, duhana, nojevog perja, sjemenja, smole i dr. Samo nekoliko godina francuske vladavine učinilo je ovo mjesto naprednim gradom. Francuzi poduzimaju opsežne građevinske radove, izgradili su nekoliko zgrada.
Francuzi su uredili Kostajnički karanten (Kontumac), koji je bio postavljen na viši medicijski nivo. Karantenski blok organiziran je u vanjskom dvorištu starog grada, ispunio je svoju zadaću, tijekom 150 godina nije se proširila niti jedna epidemija zaraznih bolesti među ljudima i stokom. U vrijeme francuske uprave razvilo se u Kostajnici povrtlarstvo, voćarstvo i vinogradarstvo.
Nakon odlaska Francuza Kostajnica i Banovina vraćene su u sastav Vojne granice. Vojna uprava postojala je do 1871. godine kad je ukinuta i uvedena građanska uprava. 1881. godine Kostajnica postaje grad, a 1883. godine dobila je statut grada. 1878. godine mirovnim ugovorom u Berlinu, Austrija je dobila pravo da okupira Bosnu i organizira vlast. Kostajnica više nije pogranično mjesto i gubi djelomično svoju trgovačku važnost, naročito nakon izgradnje željezničke pruge Banja Luka, Kostajnica, Sunja, Sisak.